Fyne Audio – nije loše ne znati, loše je ne naučiti!
Stručnjaci iz Tvrtke Fyne Audio odlučili su objaviti kratku školicu o zvučnicima, a mi je s velikim veseljem prenosimo u više nastavaka.
Nadamo sa da ćete se zabaviti, ponešto naučiti ili se podsjetiti što i kako…
Stručnjaci iz Tvrtke Fyne Audio odlučili su objaviti kratku školicu o zvučnicima, a mi je s velikim veseljem prenosimo u više nastavaka.
Nadamo sa da ćete se zabaviti, ponešto naučiti ili se podsjetiti što i kako…
Fyne Audio – nije loše ne znati, loše je ne naučiti!
Po mnogima, zvučnici su najkritičniji i stoga najvažniji dio A/V sustava. Složili se mi s tim, ili ne, ipak im trebamo posvetiti dodatnu pažnju pri odabiru, postavljanju, korištenju i održavanju.
Kad veliki znalci, stručnjaci iz pojedinog područja odluče javno podijeliti znanje i informacije s korisnicima, to je prilika koju ne treba propustiti, a informacije treba shvatiti ozbiljno. Stečena i podijeljena znanja i iskustva skraćuju put do zadovoljstva jer sprječavaju manje iskusne korisnike u ponavljanju tuđih grešaka i zabluda.
Stručnjaci iz Tvrtke Fyne Audio odlučili su objaviti
kratku školicu o zvučnicima, a mi je s velikim veseljem prenosimo u više nastavaka.
Nadamo sa da ćete se zabaviti, ponešto naučiti ili se podsjetiti što i kako…
Poboljšava li glazba mentalno zdravlje?
Kako glazba može pozitivno utjecati na vaše mentalno i/ili zdravlje općenito?
Nakon što smo posljednje 2 godine živjeli s koronavirusom, mnogi od nas svjedoče ublažavanju ograničenja i povratku “normalnijem” načinu života. Kako je život s pandemijom utjecao na naše mentalno zdravlje? I postoje li načini na koje možemo koristiti glazbu da nam pomogne dok ulazimo u ovu novu, nepoznatu fazu života?
Dakle, kako je Covid19 utjecao na naše mentalno zdravlje?
Sjećamo se tih dugih dana u izolaciji ili mnogih dana u karanteni, zar ne? Možda ste bili sami i odvojeni od voljenih ili možda u ekspres loncu pokušavajući žonglirati 9-5 Zoom sastanaka dok ste istovremeno jedno dijete učili matematiku, a drugo sprječavali da jede bojice?!
Bez obzira na okolnosti, prema Javedu, Sotou i dr., 2020. anksioznost, depresija i stres odigrali su svoju bitnu ulogu.
Vratimo malo film…
Čak i prije nego što razmotrimo utjecaj pandemije na ljudski rod, procjenjuje se da problemi s mentalnim zdravljem pogađaju oko 1 od 4 osobe, pri čemu 1 od 6 ima anksioznost ili depresiju (Mind.org.uk). To znači da ste vi ili netko vama blizak vjerojatno patili od nekog oblika problema s mentalnim zdravljem.
Sama glazbena industrija vidjela je dobar udio izmučenih duša, Amy Winehouse, Kurt Cobain, Scott Hutchison da spomenemo samo neke. No, posljednjih su godina mnoge slavne osobe visokog profila, uključujući Adele, Lady Gagu, Brucea Springsteena i Lionela Richieja, počele govoriti o svojim problemima s mentalnim zdravljem u nastojanju da okončaju stigmu vezanu uz to.
“Sve što znam je da, kako starimo, težina naše nerazvrstane prtljage postaje sve veća. . . mnogo veća. Sa svakom godinom koja prolazi, cijena našeg odbijanja tog sortiranja raste sve više i više.”
Bruce Springsteen, nastup na Roskilde Festivalu 2012.
Photo credit: Bill Ebbesen.
Dakle, gdje je tu glazba?
Vjerojatno se svi možemo sjetiti vremena kada nas je glazba dotakla do te mjere, da se naježimo, imamo knedlu u grlu ili nam jeza prolazi kroz kralježnicu, zar ne?
Upozorenje, dolazi znanost…
Smatra se da slušanje glazbe uzrokuje u mozgu otpuštanje hormona koji se zove dopamin, poznat i kao “hormon sreće”. Dopamin je primarni pokretač u sustavu nagrađivanja mozga i kada njegova razina naraste, povećava se osjećaj euforije i blaženstva, poboljšava se motivacija i koncentracija, te se smanjuju fiziološke i psihološke reakcije na stres. Također smanjuje razinu kortizola, što smanjuje broj otkucaja srca, visinu krvnog tlaka i razinu stresa.
Odavno je poznato da je glazba korisna za mentalno i fizičko zdravlje, s dokazima koji sugeriraju da su čak i stari Grci koristili glazbene načine i ljestvice za liječenje određenih bolesti. U novije vrijeme, nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, obučeni glazbenici nastupali su u bolnicama i otkriveno je da pacijenti pokazuju pozitivne fizičke i emocionalne reakcije, a i noviji podaci govore tome u prilog.
…I opustite se… ukratko, glazba hrani mozak hormonima koji mogu pomoći u smanjenju stresa, tjeskobe i učiniti da se osjećate sretno.
Jedna dobra stvar kod glazbe, kada vas pogodi, ne osjećate bol.
Bob Marley in Concert Zurich 05-30-1980 – Autor Ueli Frey
http://www.drjazz.ch/album/bobmarley.html, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=1899036
Kako različita glazba utječe na nas?
Svi smo imali taj trenutak kada smo sjedili u nevjerici jer vaš prijatelj nije obožavatelj vašeg omiljenog benda, zar ne? Nije tajna da su glazbeni ukusi vrlo individualni. Ono što jednu osobu čini sretnom i nostalgičnom, kod druge može izazvati osjećaje tuge i depresije. Postoje dokazi koji upućuju na to da slušanje glazbe u kojoj uživate smanjuje tjeskobu i poboljšava vaše opće raspoloženje. Za određenu emociju ne mora biti riječ o određenom glazbenom žanru, no dovoljno je samo otići na Spotify ili Tidal i unijeti riječ relax i enciklopedijska količina klasične i jazz glazbe isplivat će vam pred oči.
Zastanimo na trenutak i zapitajmo čini li način na koji slušamo glazbu ikakvu razliku u tome kako se osjećamo?
Pripremite se za još malo znanosti…
Godine 2020. Globalno vijeće za zdravlje mozga naručilo je studiju koja se bavila glazbom i mentalnim zdravljem, upravo u vrijeme kada je Covid19 bio na vrhuncu. Otkrili su da pjevanje i plesanje uz omiljene pjesme može poboljšati naše mentalno i fizičko zdravlje. Dijeljenje glazbe s drugima…čak i virtualno, kroz slušanje, pjevanje ili izvođenje, potiče empatiju, suosjećanje i može povećati zadovoljstvo koje osjećamo od glazbe. Također je otkriveno da sama glazba u pozadini može poboljšati zdravlje našeg mozga i kognitivno funkcioniranje.
Dobre vijesti, zar ne?
Pjevanje i plesanje uz omiljene pjesme može poboljšati naše mentalno i fizičko zdravlje
Glazba kao terapija?
Kao što je objavljeno u Psychomusicology, glazbene terapije postaju sve popularnije za niz problema mentalnog zdravlja – od autizma, stečene ozljede mozga ili demencije do posttraumatskog stresnog poremećaja i OKP-a. Glazba se široko koristi u holističkom i multidisciplinarnom pristupu skrbi o mentalnom zdravlju. Godine 2015. Guitteriez i Camarena su proveli studiju o općoj anksioznosti i depresiji, i otkrili da samo dvanaest dvosatnih seansi glazbene terapije može značajno poboljšati opću razinu anksioznosti.
Studije NHS-a također su pokazale da je vjerojatnije da će ljudi koji pate od depresije nastaviti s liječenjem i imati koristi od standardne skrbi kada se ponudi zajedno s glazbenom terapijom. Nedavni članak u časopisu The Nursing Standard naglašava dobrobiti glazbene terapije u akutnim mentalnim zdravstvenim situacijama i zaključuje da je grupna glazbena terapija za osobe s demencijom korisna. Ispitivanje je pokazalo da je glazba poboljšala njihovu otvorenost za komunikaciju i motivirala ih da se uključe u aktivnosti. Njihovo je općenito ponašanje bilo staloženije. Sve zahvaljujući glazbi.
Kao što je to tako jezgrovito rekao veliki pjesnik i dramatičar Victor Hugo:
Glazba izražava ono što se ne može izraziti riječima i što se ne može prešutjeti
Stvaranje glazbe, na primjer sviranje bubnjeva, može pružiti olakšanje od stresa jednostavnim činom udaranja bubnja jednako kao i zvuk koju on stvara. Slušanje glazbe može poboljšati pamćenje, kognitivnu izvedbu i smanjiti stres, a također pomaže u smirivanju tjeskobe ili pomaže ljudima da reguliraju svoje reakcije na emocije ili situacije te pruža odušak za rad s osjećajima i željama.
Victor Hugo
Možemo zaključiti.
Dakle, čini se da glazba može biti sastavni dio našeg mentalnog blagostanja. Glazba nas može podići; može pružiti trenutke smirenosti i utjehe, a onima koji se bore s tamom i usamljenošću zbog problema s mentalnim zdravljem, može zapaliti iskru koja će pomoći da pronađu put do sunčane strane života.
Dakle, sada je pravo vrijeme kao i bilo koje drugo, da spustite iglu na svoju omiljenu ploču, udobno se smjestite i okrenite dugme za glasnoću svog Hi-Fi sustava do jedanaest!
Glazba je vjerojatno jedina prava čarolija s kojom sam se susreo u životu. Tu nema nikakvog trika. Čista je i stvarna. Pokreće, liječi, komunicira i čini sve te nevjerojatne stvari.
Tom Petty 2010.
Gdje pronaći pomoć
Ako se borite s bilo kojim od problema spomenutih u ovom članku, postoje mnoge stručne dobrotvorne organizacije koje odlično rade i koje će rado saslušati i pomoći. Brzim pretraživanjem na mreži pronaći ćete mnoštvo mjesta za pristup pomoći, a jako je važno zapamtiti da niste sami.
Pružanje pomoći
Bez prosuđivanja. Bez pritiska. Tu su za svakoga tko treba nekoga. Na mrežnim stranicama pojedinih udruga, dobrotvornih organizacija za pomoć pri mentalnim, emotivnim i sličnim tegobama možete potražiti pomoć i savjet i krenuti na put liječenja glazbom.
A u Hrvata?
Ovom tekstu čiji su autori djelatnici i suradnici tvrtke Fyne Audio, potrebno je dodati da se terapijom glazbom i kulturnim sadržajima općenito pomaže oboljelima od malignih bolesti i u Hrvatskoj. Naime, u klinici za tumore KBC Sestre Milosrdnice, od 2017.godine postoji dio koji se, uz suradnju s Glazbenom i likovnom akademijom, i nekim drugim institucijama, bavi terapijom glazbom i umjetničkim programima s vrlo pozitivnim učincima. I ne samo to, na temelju prikupljenih podataka do sada je objavljeno i nekoliko znanstvenih i stručnih radova.
Vrijedno je znati da na poslijediplomskom studiju Kretaivne terapije na Sveučilištu Jurja Strossmayera u Osijeku postoji smjer Muzikoterapija.
- https://www.kbcsm.hr/muzikoterapija/
- https://www.kbcsm.hr/klinike/klinika-za-tumore/centri-klinike-za-tumore/centar-za-umjetnost-i-medicinu/
- http://www.uaos.unios.hr/poslijediplomski-specijalisticki-studij-kreativne-terapije/
“Slušajte glazbu i liječite sebe i sve oko sebe!”
